U srijedu 25.5. učenici 4.,5. i 6. razreda i njihove učiteljice i profesorice krenuli su na izlet na Plitvička jezera. Izlet je bio organiziran kao terenska nastava unutar koje se pričalo o zanimljivostima Plitvičkih jezera te samom njihovom nastanku.
U školi smo se sastali u 7:45 te je sam polazak bio u 8:00 sati. Do Plitvičkih jezera vozili smo se 2 sata i 30 minuta ni više ni manje nego autobusom. Kao što je bilo i predviđeno na Plitvice smo stigli u 10:30. Nakon dolaska prvo smo imali pauzu za odmor od dugog putovanja. Pauza je svima prošla relativno brzo (kao i svaka stanka nakon puno sjedenja) te je do nas stigla gospođa Jasmina (koja je bila naš vodič). Pokazala nam je kartu gornjih i donjih jezera te nam objasnila da ćemo ići na gornja jezera (jer su na donjim jezerima bili radovi). Krenuli smo. Hodali smo malo duže vrijeme jednom stazicom od koje su se vidjela donja jezera. Usput dok smo hodali po stazici smo saznali i priču o Milki (opernoj pjevačici) po kojoj je jedno od gornjih jezera dobilo ime. Prešavši stazicu došli smo do stajališta vlaka (koji je više ličio na “vlako-bus“) kojime smo se vozili kroz šumu te dvaput presjedali i napokon došli do sljedećeg odredišta (još uvijek gornja jezera). Ponovno nakon male stanke (za sladoled) „nakon dugog sjedenja ponovno odmor, a onda čak DVA SATA hodanja“. Dok su neki „umirali“ od hodanja neki su lagano poskakivali s kamena na kamen te preskakali svaku lokvicu i lokvetinu koja im se nalazila na putu. Hodali smo tako te slikali i gledali svakakva čudesa Plitvičkih jezera, bilo je puno nizbrdica i uzbrdica (naravno više uzbrdica, pa što smo mogli drugo i očekivati na GORNJIM jezerima). Dakako nismo mogli ni odoljeti raznim šalama i zezancijama pa smo tako svi „umirali od smijeha“. Napokon, (na našu veliku radost) stigli smo do jednog prijevoznog sredstva, naravno do BRODA. Nakon puno gužve i muke da prijeđemo na drugu stranu (koja je bila tako blizu da bi je mogli i preplivati) uspjeli smo prijeći. Prešli smo! Kada smo se već toliko namučili, našalili i nahodali imali smo VRIJEME ODMORA, ne pauzu nego pravo vrijeme odmora za kraj putovanja : RUČAK! Tamo smo sjeli na jednu predivnu livadu, pomolili se zajedno te ručali, igrali se, istraživali…
Pošto smo ručali itd. profesorica iz geografije održala nam je kratko predavanje o očuvanju i zaštiti okoliša. Podijelila nam je listiće na kojima se nalazila karta Republike Hrvatske s označenim područjima nacionalnih parkova, parkova prirode… Tada je izlet već bio pri kraju. Prešli smo „veliki drveni most“ iznad ceste te prešli na drugu stranu (na ulaz 2) na kojoj je završavao naš izlet.
Vratili smo se do autobusa i vratili se kući s prekrasnim doživljajem (za one koji nisu nikad bili) i podsjećanjem te novim informacijama (za one koji su već bili).
