O ŠKOLI
1
IDENTITET ŠKOLE
Katolička osnovna škola nudi odgojni program kojemu je cilj:
-
potraga za kvalitetnijim obrazovanjem,
-
briga za ljudsku, duhovnu, intelektualnu, socijalnu formaciju,
-
osobna briga za svakog učenika,
-
otvaranje učenika svijetu, a da pritom ne gubi nacionalni identitet.
U tome nam je pomoć bogato i široko iskustvo odgoja i obrazovanja Katoličkih škola u Europi i svijetu.
NAŠA PEDAGOGIJA
Naša pedagogija je cjelovita (integralna) ljudska formacija. Srž našeg obrazovanja je cjelovita ljudska formacija naše djece, jer su ona budućnost svake zemlje i nada Crkve (Ivan Pavao II). Obrazovni modeli naše škole u skladu su s vrijednostima hrvatskog Ustava i nadahnute su kršćanskom pedagogijom, čiji je temelj slika čovjeka stvorenog na sliku Božju, okrenutog nadnaravnom cilju u Kristu, od koga je spašen i pozvan da sudjeluje u Njegovom životu. Našim učenicima se predlaže Krist kao model i kriterij života.
Odgoj se, dakle sastoji u pomaganju učeniku da:
-
Otkrije plan (projekt) za koji ga je Bog stvorio.
-
Da u potpunosti ostvari taj projekt i time sve svoje sposobnosti.
Odatle proizlazi da svi darovi koje pojedinac prima, ne smiju biti upropašteni, nego uzeti u obzir, njegovani i dovedeni do stadija u kojem će donositi plod. Držimo da samo dobra volja i entuzijazam, imati veliko srce ili velike projekte, nisu dostatni za pozitivno življenje. Potrebno je solidno i uravnoteženo oblikovati osobu u njezinoj cjelovitosti. Kompletnoj ljudskoj, duhovnoj, intelektualnoj i socijalnoj pripravi odgovara veće mogućnost zadovoljstva, sreće i uspjeha u životu. Skladan razvoj svih čovjekovih sposobnosti nazivamo cjelovita (integralna) ljudska formacija.
Stoga želimo brinuti o učenicima koji su nam povjereni na način da oni steknu skladan (harmoničan) razvoj konstitutivnih elemenata osobe. Ponajprije garantirajući učenicima integraciju u školu, pomažući im da nadiđu vlastite socijalno-ekonomsko-kulturne uvjetovanosti i nelagode, uzrokovane različitošću njihovih sposobnosti.
Pritom je važno da razum, nadahnut svjetlom vjere u apsolutne i nadnaravne vrijednosti, bude vođa volje u nadvladavanju strasti. Taj proces, dakako, ne smije potiskivati izričaje osobne afektivnosti i kreativnosti, nego pomoći da se ostvare u svjetlu tih vrijednosti. Sve to sadrži naše geslo: Cjelovit čovjek (homo integralis). Cjelovita (integralna) ljudska formacija u službi civilnog društva i Crkve, zalog je i izvor sigurnosti i osobnog zadovoljstva pojedinca. Njezin je cilj razvijati:
-
Inteligenciju upućujući učenike da iznutra čitaju stvarnost i povijest, uzroke i posljedice.
-
Spoznaje koje trebaju upraviti sposobnosti učenika, da raste i da bude sposoban činiti (djelovati), a samim time da bude sposoban “biti” i “biti tu” (u konkretnoj situaciji), nadahnut Kristom i Njegovom porukom potpune i sveopće ljubavi.
-
Duhovnost i to na način da se svaki učenik otvori osobnom odnosu ljubavi s Bogom Ocem, Otkupiteljem, s Bogom Ljubavi. Da Boga osjeti bliskim prijateljem i da taj odnos ljubavi postane temelj učenikova izbora i djelovanja.
-
Osobnu savjest kao mjesto u kojem se čovjek susreće s Bogom, odgovara na Njegov poziv i preuzima odgovornost.
-
Svijest društvene odgovornosti kao izričaj solidarnosti i kršćanskog svjedočenja.
-
Volju kao usmjerenost prema dobru i gospodarenju nad iracionainim i afektivnim strastima.
-
Osjećajnost kao potvrdu neponovljive samostojnosti i identiteta svakog pojedinca.
Ključni pravci naše pedagogije su:
-
ODGAJATI razumijevanje, pamćenje, maštu, osjećajnost i estetske sposobnosti. To će osposobiti učenika za promišljanje naravnoga čovjekova svijeta. Da ga u tome ne vode isključivo načela vlastite koristi, nego i pitanja o čovjekovoj sudbini u svijetu, što učenika uvodi u pitanje čovjekove sudbine i odnosa s Bogom. Treba se truditi u učenikovoj svijesti probuditi želju da dosegne “stabilnost duha, sposobnost odlučivanja i ispravnost u prosuđivanju situacije i ljudi.” (II. Vat. Koncil).
-
POUČAVATI putem didaktičkog sustava i odgojnih programa prilagođenih dobi, uvoditi učenike u stjecanje potrebnih sposobnosti za dosizanje najboljih stupnjeva ljudske kulturne formacije.
-
FORMIRATI karakter koji će biti gospodar volje u vršenju dobrih djela, koji će usmjeravati slobodu izbora k dobru, i to u svakodnevnom životu učenika, da bi postali spremni znanje pretvoriti u aktivnu sposobnost života i djelovanja.
2
3
METODOLOŠKI I OPERATIVNI PRAVCI
To su načini formativnih ponuda i nacrti učenja, kao i njihovo ostvarenje sukladno ciljevima odgojnog projekta.
a) Pozornost usmjerena na osobu:
Pedagogija Škole se temelji na pažnji prema svakom pojedinom učeniku, neponovljivom u bogatstvu vlastite osobe. Takva se pedagogija ostvaruje u sljedećim odabirima:
-
razne kulturne aktivnosti trebaju ići za formativnim znanjem, koje bi imalo orijentativno značenje za učenika, tj. koje bi ga osposobilo za vlastite izbor i za izražavanje vlastitog bogatstva i originalnosti.
-
u odgojnom procesu, u mirnom i korektnom ozračju, treba iskoristiti osobni odnos između učenika i učitelja, kao i između samih učenika, naglašavajući dijalog i osobno sudjelovanje.
-
slijedeći kršćanske kategorije međusobne pomoći, bratskog ispravljanja i suradnje u poteškoćama, stalno se potiče i motivira na učenje i ostvaruje strategija potpore i ohrabrenja.
b) Pozornost usmjerena na učenje:
U uskoj povezanosti sa glavnim ciljevima, a posebno sa pažnjom posvećenoj osobi, velika se briga posvećuje učenju:
-
Motiviranjem učenika. Buđenjem njihova interesa putem problematizacije i otkrića. Pomaganjem da stvore i oblikuju kritičnu svijet, poštujući bogatstvo učenikove osobnosti i originalnosti.
-
Upućivanjem učenika u sistematsko a ne površno učenje. Izbjegavajući općenitost upućivati na ono što je važno i bitno.
-
Kod svakog učenika treba uzeti u obzir način razvoja, osobnu situaciju, socijalno-kulturološki kontekst, sposobnosti ritam učenja. Učitelj je prijatelj učeniku koji mu olakšava proces stjecanja novih znanja i stavova.
-
Svaki se učenik ocjenjuje na samo s obzirom na uspjeh u usvajanju pojedinih sadržaja, nego i s obzirom na njegov proces rasta i tijek formacije.
c) Pozornost usmjerena na odnos škola – obitelj:
Da bi roditelji mogli slijediti tijek formiranja vlastite djece, predviđeni su:
-
razgovori s učiteljima i pedagozima, koji će im predočiti napredak li različitim disciplinama, te će se s roditeljima obraditi pitanja kao što su metode učenja, emotivni i društveni razvoj svakog učenika.
-
Skupni susreti koji će dopustiti obiteljima da sudjeluju u razvoju aktivnosti grupe – razreda.
-
Javna predavanja koja će dati prigodu obiteljima da “uživo” vide kako se njihova djeca snalaze u različitim područjima znanja i života.
-
Kazališne i glazbene priredbe, športska natjecanja i sl. osposobit će učenike da razviju svoje mogućnosti surađujući sa drugima, ujedinjujući razne “talente” i to u duhu radosnog dijeljenja i suradnje.
Uz navedeno, s ciljem kulturološkog i socijalnog obogaćenja, Škola promovira sljedeće inicijative:
-
Kulturološke: Susreti na teme povezane s problematikama suvremene kulture. Kontakti s drugim školama radi izmjene iskustava i provjera ispravnosti odgojnih procesa.
-
Religiozne: Predavanje o vjersko-moralnim temama. Dani duhovnosti, Molitveni susreti. Ljetni kampovi. Uz to, potiču se učenici i njihove obitelji da budu aktivni članovi župnih zajednica.
-
Sociološke: U skladu s lokalnim potrebama učenici se potiču na rad u dobrovoljnim udruženjima s karakterom solidarnosti prema bližnjem.
-
Športske: Škola ili institucije s njom povezane, organiziraju turnire, utrke, đačke igre i sl.
ŠKOLA, ZAJEDNICA KOJA ODGAJA
Odgojni projekt se može djelotvorno ostvariti samo zajedničkim naporom sviju u školi. Zadaća sviju u školi jest:
-
Stvoriti mirni i radu prilagođen ambijent gdje svatko izvršava vlastite dužnosti, znajući da može računati na razumijevanje i na zajednički podijeljenu odgovornost sviju.
-
Stvoriti ozračje iskrenog dijaloga koji olakšava međuljudske odnose.
Učitelji, kao oni koji su neposredno odgovorni za ostvarenje odgojnih ciljeva trebaju:
-
Produbiti vlastitu duhovnu i pedagošku formaciju u svjetlu Evanđelja.
-
U formaciju učenika trebaju, s odgovornošću i u duhu služenja i ljubavi, uključiti vlastito kršćansko i ljudsko iskustvo.
-
Stalno posuvremenjivati vlastitu izobrazbu, da bi mogli shvatiti smisao socijalno-kulturoloških promjena s kojima se škola treba stalno kritički suočavati.
-
Svaki od njih, s osobitostima vlastitog ljudskog iskustva sudjelovati u zajedničkom radu istraživanja novih odgojnih putova i zajedničkih projekata.
-
Svatko od njih dati osobni doprinos i osobno svjedočanstvo i u vanškolskim inicijativama.
Roditelji su prvi i posljednji odgovorni za odgoj i obrazovanje vlastite djece. Njima se Škola obraća s ciljem da:
-
Sudjeluju u odgojnom projektu, u njegovim načelima i pravcima djelovanja.
-
Surađuju s Školom u odgoju svoje djece skladnim životom i odnosima utemeljenim na vjernosti i povjerenju. Da sudjeluju u školskim i izvanškolskim inicijativama, budući da škola, sa svoje strane, smatra roditeljsko iskustvo i njihovu specifičnu kompetenciju, ne zamjenjivo vrijednim doprinosom odgojnom djelovanju i učeničkom poznavanju raznih radnih djelatnosti. Sudjelovanje roditelja u školskom životu događa se putem osobnih i grupnih susreta s učiteljima. Ti susreti trebaju imati formativni (ne samo informativni) karakter te biti usmjereni na upoznavanje obiteljskih problema, kao i upoznavanje odgojnih, kulturnih i religioznih poduka škole.
Učenici - Sve aktivnosti naše Škole su usmjerene prema učenicima. Njima se obraćamo:
-
Da budu spremni ozbiljno prihvatiti odgojni i projekt Škole, u odgovornosti prema učenju i poštivanju Škole, njezinih pravila i svakog njezinog člana.
-
Da svjesno preuzimaju vlastite odgovornosti prema sebi i društvu.
-
Da sudjeluju u školskim i društvenim inicijativama (kao dragovoljci).
Svećenici, redovnici i redovnice su prisutni u Školi radi pastoralnog služenja, pozorni na probleme djece i spremnosti pomoći im u traženju bitnih odgovora u njihovom životu.
-
Blizu su obiteljima s kojima dijele napetost života i odgojni napor pred izazovima društva, u pravcu traženja odgovora koji će imati katolički biljeg.
4
