Zdravstveni izazovi u radu odgajatelja i učitelja

  • Objavljeno: 01.07.2017
  • Autor: PKOŠ

Dana 11. svibnja 2017. godine održana je II. međunarodna konferencija u Ljubljani pod nazivom “Promocija zdravlja u odgoju i obrazovanja”. Na konferenciji je sudjelovala i naša učiteljica Nikolina Iljkić kao predavač u plenarnom dijelu s temom “Zdravstveni izazovi u radu odgajatelja i učitelja”. Sadržaj njenog predavanja možete pročitati u tekstu koji slijedi.

 

Tko je zapravo učitelj?

 

Učitelj je osoba koja je odgovorna za pravilan intelektualni, socijalni i fizički rast i razvoj te za usvajanje pravilnih životnih vrijednosti kod dvadesetak malih bića u svakodnevnom radu. Svaki učitelj ima jedinstven razred koji se razlikuje po dinamici, zahtjevnosti i poteškoćama s kojima se susreće. Biti učitelj nije samo posao to je prije svega poziv koji predstavlja puno više od rutinskog obavljanja posla. Učitelj treba biti vedra, vesela, topla, brižna i vrlo pozitivna osoba. Kao učitelji tako bi i odgajatelji trebali posjedovati nabrojane karakteristike. Rad učitelja vrlo je dinamičan te od učitelja zahtijeva vrlo dobru, kako fizičku, tako i psihičku pripremljenost.

Za sebe mogu reći da sam učiteljica koja radi svoj posao s ljubavlju te svaki dan s osmjehom idem na posao. Radim u Prvoj katoličkoj osnovnoj školi u Gradu Zagrebu koja je osnovana 2013. godine. Kolektiv u kojem radim vrlo je mlad, pun entuzijazma i radnog elana. Raspon zaposlenih učitelja i nastavnika kreće se od  25 do 40 godina, no većina ih ima oko 30-ak godina. Za svoje kolege i kolegice mogu reći samo riječi pohvale. U ovih nekoliko godina zajedničkog rada postali smo vrlo povezani i stvorili smo jedno pozitivno ozračje u kojem je zaista veliko zadovoljstvo boraviti i raditi.

Kako sam ranije naglasila, posao učitelja, a tako i odgajatelja vrlo je dinamičan te se svakodnevno nalazimo u mnogim različitim situacijama. Većinu našeg radnog vremena provodimo stojeći i krećući se po učionici, čučeći ili sjedeći na podu. Uz sve to jedini organ koji ne prestaje sa svojim radom jest organ govora. Naše najmoćnije oruđe su naše glasnice pomoću kojih koordiniramo cjelokupnim odgojno – obrazovnim procesom, tj. nastavom. Ponekad se u radnom danu suočavamo s problemima, ne samo s našim vlastitim nego i s problemima naših učenika koji uvelike utječu na psihofizičko stanje svakog učitelja. Uz taj dinamičan dio posla postoji i onaj dio koji je možda i više zamorniji, a to je pedagoška dokumentacija, ispunjavanje svih obaveznih dokumenata, ispravljanje zadaća i još mnoštvo popratnih poslova koji također prate određene rokove. Kao i na svakom drugom poslu,tako i na našem suočeni smo  s raznim zdravstvenim izazovima. Za potrebe ovog predavanja provela sam jedan kratki upitnik o zdravstvenim poteškoćama s kojima se susreću učitelji i odgajatelji.

U provedenom istraživanju koje je obuhvaćalo niz pitanja ispitano je nešto više od stotinjak učitelja i odgajatelja. Rezultati koji su dobiveni vrlo su zanimljivi, no mogu reći i očekivani.

Većina ispitanika su učitelji, njih 90%, dok je samo mali dio odgajatelja, njih 10%. Ispitanici su bili većinom ženske osobe dok je samo 13% muških osoba ispunilo anketu. Podijelila sam odabir godina u četiri dobne skupine koje čine u rasponu godina od 23 do 30 (21,7%), od 31 do 40 (27%), od 41 do 50 (27,8%) i više od 50 godina (23,5%). Sve dobne skupine podjednako su zastupljene u istraživanju. Također je i podjednaka zastupljenost u godinama radnog iskustva pri kojoj je raspon bio sljedeći: do 5 godina (25,2%), od 6 do 15 godina (26,1%), od 16 do 25 (24,3%) te zadnje dvije skupine od 26 do 35 (18,3%) i više od 35 godina (6,1%) zajedno čine postotak kao i svaka prethodna skupina. Ispitanici su na pitanje o zdravstvenim poteškoćama s kojima se susreću u radu imali nekoliko ponuđenih odgovora od kojih su mogli odabrati više njih. Najveći zdravstveni izazov s kojim se susreću učitelji i odgajatelji jest stres (80%), što u današnje doba nije nimalo iznenađujuće. S obzirom na način i tempo kojim živimo te obavezama kojima smo zatrpani gotovo nijedan posao ne isključuje stres kao veliki utjecaj na zdravstveno stanje. Drugi zdravstveni problem s kojim se susreću učitelji i odgajatelji jest problem s glasnicama (49,6 %). Budući da je u našem radu govor neizbježan očekivano je da će ispitivanje pokazati ovakav rezultat. Vrlo često su ispitanici navodili glavobolje (47,8%) kao zdravstvenu poteškoćom s kojom se susreću. Radeći dinamičan posao koji uključuje gotovo neprestano pričanje, razgovaranje, objašnjavanje i tumačenje pojava glavobolja je česta zdravstvena poteškoća s kojima se susreću učitelji u svom radu. Na četvrtom mjestu su viroze (46,1%), nakon kojih slijede problemi s kralježnicom (36,5%) i rijetko odabrani odgovori su probavne smetnje (23,55%) i uklještenja (12,2%). Prema dobivenim rezultatima možemo zaključiti kako su stres, problemi s glasnicama i česte glavobolje tri najveća izazova s kojima se susreću učitelji i odgajatelji u svom radu.

S obzirom na zdravstvene izazove s kojima se susreću, ispitanici vrlo rijetko koriste bolovanje. Njih čak 45,2 % nije koristilo bolovanje dok je njih 35,7% koristilo  do 5 dana bolovanja kroz jednu školsku godinu. 12,2% ispitanika koristilo bolovanje od 6 do 10 dana.

Kako sam već ranije navela, radim u vrlo mladom kolektivu i u ovih nekoliko godina većina nas je bila na bolovanju ponajviše radi uklještenja, viroza ili prehlada. Također bih naglasila kako je prisutna velika količina stresa u pojedinim razdobljima tijekom školske godine, a tada su se najviše i koristila bolovanja. Najstresnija razdoblja su uglavnom na početku i na kraju obrazovnog razdoblja, odnosno školske godine. Mnogi od nas se svakodnevno suočavamo s problemima s glasnicama i glavoboljama koje su zaista česte.

Unatoč svim zdravstvenim izazovima s kojima se svakodnevno susrećemo, 38,3% ispitanika izjavilo je kako njihov rad pozitivno utječe na njihovo zdravstveno stanje, dok je njih 61,7% izjavilo suprotno. Ispitanici koji su izjavili kako njihov rad pozitivno utječe na njihovo zdravstveno stanje navode kako vole svoj posao, kreću se među ljudima, aktivno razmišljaju i provode vrijeme s mlađima te se osjećaju zadovoljno pa tako i pozitivno utječu na vlastito zdravlje. Ispitanici koji navode kako njihov rad negativno utječe na njihovo zdravstveno stanje uglavnom smatraju kako je najveći razlog tome stres, zatim psihičko i fizičko svakodnevno naprezanje, buka i glavobolje.

Na kraju možemo zaključiti kako se u našem poslu susrećemo s nekim uobičajenim zdravstvenim izazovima poput stresa, ali s pojedinim izazovima specifičnim za naš posao, kao što su problemi s glasnicama i glavobolje. Pretpostavljam da je većina nas svjesna svih ovih izazova, ali volimo svoj posao i odrađujemo ga srcem jer su djeca naša budućnost, a stvaranje budućnosti ne smije biti zakinuto zbog preopterećenosti učitelja stresom i ostalim zdravstvenim poteškoćama s kojima se susrećemo u svom radu.